Svet Knjiga
   Login or Register
NaslovnaForumiMoj nalog
Forumi › Roman › Roman do XX veka › Dostojevski
Toggle Content Baneri:
Večanja
Sportski tereni
Toggle Content Glavni meni
 Naslovna Forumi Opcije člana Forumi Traži Web
Toggle Content Tekstovi

Recenzije Konkurs "Tkalci reči"

Recenzije Recenzije i najave knjiga

Konkursi Konkursi i aktuelnosti

Clanci Članci

Jezik Jezik

Toggle Content Informacije o članu:

Dobrodošli Anonimni

Nadimak
Sigurnosni kodSigurnosni kod
Upiši sigurnosni kod

Članovi:
Najnoviji: stoffelol
Novih danas: 0
Novih juče: 0
Ukupno: 2528

Ljudi Online:
Članovi: 0
Posetioci: 8
Bots: 1
Uprava: 0

Članovi online:



Toggle Content Poslednji tekstovi:
 Konkurs za mlade "Rukopisi31"
 Pobednička dela
 Pobedničke pesme
 Pobedničke priče 3.
 Pobedničke priče 2.
 Pobedničke priče
 Dramski tekst V
 Price-XVIII deo
 Priče-XVII deo
 Priče-XVI deo
 Pesme-IV deo
 Priče-XV deo
 Priče- XIV deo
 Dankin - nastavak
 Priče- XIII deo
 Pesme-III deo
 Tkalci reči
 Dramski tekst:Brvo - nastavak
 Dramski tekst IV
 Dramski tekst III
 Dramski tekst II
 Dramski tekst: Na Bosanski način- nastavak
 Dramski tekst I
 Priče- XII deo
 Priče- XI deo
 Priče-X deo
 Nastavak priče Hajdučki put
 Priče-IX deo
 Peiče-VIII deo
 Priče-VII deo
 Priče-VI deo
 Priče-V deo
 Priče-IV deo
 Priče-III deo
 Priče-II deo
 Priče-I deo
 Pesme-II deo
 Pesme-I deo
 Sa(n)jam knjige u Istri
 Javni poziv Ministarstva RH
 Natječaj za nagradu "Goran"
 Konkurs za poeziju "Velimir Rajić"
 Konkurs "NAJKRAĆE PRIČE 2007."
 Vulkan - Tatjana Debeljački
 Konkurs za zbirku priča autora iz BiH
 Natječaj za priče s bloga
 Poezija Tatjane Debeljački
 KRVNI PRITISAK I TANGA GAĆICE - Čedomir Ljubičić
 PRIBLIŽAVANJE DALJINE - Dejan Milojević
 SIMINOM ULICOM - Slobodan Simić
 Nova knjiga Ivana Lalovića
 Tečaj kreativnog pisanja u Puli
 Natječaj za priču o divovima
 Natječaj za kratku SF&F priču
 Konkurs za kratku priču iz domena fantastike
 Helen Van Rojen u Beogradu
 Konkurs Sveta knjiga "Tkalci reči"
 STAKLENA PALATA - Amitav Goš
 GOSPODAR MUVA - Vilijama Golding
 "Hijene", roman koji nikog neće ostaviti ravnodušnim
 Novi "Rječnik bosanskog jezika"
 TOP 20 ljubavnih priča
 Bes islamskog sveta zbog Ruždijeve titule "Ser"
 II Ogulinski festival bajke
 Sajam knjige na otvorenom u Sarajevu
 Orhanu Pamuku počasni doktorat
 VI konkurs za najkraću kratku priču
 Novi Pravopis hrvatskog jezika
 Konkurs za neobjavljeni prozni rukopis
 Četvrti "Vezeni most" i nagrada "Mali princ"
 Slovenački autori u Beogradu i Novom sadu od 7. do 11. maja
 Deca Hurinova - DŽ.R.R. Tolkin
 4. zagrebački Sajam knjiga
 Spojeno i odvojeno pisanje reči u srpskom jeziku
 Kada ih jednom ostaviš - više im se ne vraćaš
 Hologram - ni manje knjige, ni veće širine!
 Wei Hui - majstor pisanja i skandala
 FIZIKA ZVJEZDANIH STAZA lawrence m. krauss
 Michael Eric Dyson: "U potrazi za Tupac Shakurom"
Toggle Content Anketa
Koliko knjiga, u proseku, pročitate mesečno?




Trenutni rezultati :: Svi upitnici

Glasova: 1544
Komentara: 4
Toggle Content Baneri:

Dostojevski


Idi na stranu: Prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6  Sledeća
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     Forum -> Roman do XX veka
Pogledaj prethodnu temu :: Pogledaj sledeću temu  
Autor Poruka
vana
Urednik
Urednik


Pridružio se: Okt 06, 2007
Poruke: 347
Lokacija: Sarajevo

PošaljiPoslato: Čet Jan 31, 2008 9:17 am    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

Život i djelo Fjodora M. Dostojevskog:

Fjodor Mihaljević Dostojevski (1821-1881)(ispravljeno), ruski književnik čija djela zauzimaju posebno mjesto u peridu realizma, preteča je i moderog romana, upravo zato što osim visoke umjetničke vrijednosti u njegovim djelima dolaze do izražaja i neke nove književne tehnike.
Dostojevski je bio sin liječnika, pripadnika nižeg plemstva kojeg su ubili vlastiti kmetovi zbog okrutnosti i ponižavanja, dok mu je majka umrla u djetinjstvu. Budući pisac pohađa i završava vojno-inženjerijsko obrazovanje u Petrogradu, no rano odlučuje da će se posvetiti književnom pozivu. Među ranim uticajima najvažniji je njemački dramatičar i pjesnik Friedrich Schiller, za Dostojevskog utjelovljenje idealizma i humanosti - upliv koji je kasnije žestoko ismijavao i karikirao, no, kojeg se nije oslobodio do kraja života. Prevodi Balzacovu "Eugeniju Grandet" i pod uticajem Gogolja piše svoje prvo djelo, kratki epistolarni roman "Bijedni ljudi" (1846.), koji je prikazom trpnji i zanosa tzv. "malih ljudi" oduševio najznačajnijeg ruskog kritičara Visariona Bjelinskog i lansirala Dostojevskog u sferu eminentnih ruskih književnih krugova. Autor se kreće u društvu literata i dobrostojećih mecena i plemstva, ali izgleda da su njegova sramežljivost, počeci manifestacije živčanih poremećaja koji su kasnije dijagnosticirani kao epilepsija, kao i sklonost kršćanskom misticizmu doprinijeli da nije bio u potpunosti prihvaćen u liberalno-sekularnim krugovima. Pisac se također približava i ulazi u krug utopijskih socijalista koje je predvodio intelektualac poljskog porijekla Butaševič-Petraševski, čija se "revolucionarna" djelatnost sastojala uglavnom od privatnih rasprava o budućnosti Rusije, reformi društvenog sistema, demokratizaciji i oslobođenju zemlje od kmetstva. Na književnom planu, slijedilo je prvo pravo "dostojevskijansko" ostvarenje, kratki roman "Dvojnik" (1846.) u kojem je prikazan raskol ličnosti činovnika Goljatkina koji tone u šizofreniju u nizu halucinacija u kojima se miješaju stvarnost i mentalne projekcije, utjelovljene u njegovom dvojniku. To originalno djelo, bogato psihološkim uvidima, nije naišlo na zadovoljavajući prijem, što je možda i razumljivo, jer po usmjerenju i profilu pripada zapravo 20. stoljeću. Kao i često puta kasnije, Dostojevski je bio daleko ispred svog vremena.
Godine 1849. dolazi do policijske zabrane djelatnosti "Petraševaca", hapšenja članova, te sadističke farse što ju je izvela carska policija: Dostojevski i njegovi drugovi su u zoru izvedeni na iscenirano strijeljanje, pročitana im je smrtna presuda, i, dok su s povezima na očima očekivali plotun streljačkog stroja, došlo je "carsko pomilovanje" kojim su, tobože, pomilovani i osuđeni na sibirsku robiju i progonstvo. U biti, carski autoriteti nisu ni mislili strijeljati uhapšenike, nego se radilo jedino o pokušaju slamanja i mrcvarenja nemoćnih ljudi. Na robiji Dostojevski proživljava teške dane, zdravlje mu se pogoršava, a snagu nalazi u revizatalizaciji kršćanske vjere, te prolazi ideološku preobrazbu (o kojoj postoje različita mišljenja). Iz suprotstavljenih stavova jasno je da je Dostojevski i prije katorge naginjao kršćanskom misticizmu, te da njegov utopijski socijalizam nije slijedio materijalističke doktrine poput Feuerbachove, nego iz idealističkih nazora Fouriera i Schillera, shvaćanja koja je kasnije ismijavao, no koja nisu prestala biti centrom njegovih opsesija. Istinska novost u njegovom pogledu na svijet u postsibirskom razdoblju je glorifikacija carističkog despotizma, ruskog nacionalizma i pravoslavlja, te općenito protuzapadnih stavova u kojima se Dostojevski približio slavjanofilima, no nikad potpuno ni u cijelosti. Naime, autor je do konca života, uprkos svim prepirkama sa lijevim radikalima, zadržao preveliku dozu subverzivne ideološke energije koju nije mogao kanalizirati ni jedan režim, a kamoli opskurantistička ruska despocija. Pisac je četiri godine robijao, a nakon toga je četiri godine prisilno služio kao običan vojnik u teškim uvjetima zabačenih krajeva azijske Rusije. Tu je i upoznao svoju prvu suprugu, tuberkuloznu i histeričnu udovicu, koja mu je kasnije poslužila kao prototip za niz ženskih likova u romanima (konkretno supruga Marmeladova).
Nakon povratka u Petrograd, Dostojevski objavljuje "Zapise iz mrtvoga doma" (1860.-1862.), poludokumentarni opis vlastita robovanja koji realistički rekreira situacije u sibirskom zatočeništvu. Taj roman, jedna od najpoznatijih knjiga o robovanju, prethodnica mnogobrojne ruske "logoraške literature" 20. stoljeća (Solženjicin, Šalamov), poručuje velik uspjeh i donosi autoru djelomično prikladnu rehabilitaciju. No, nesređene i nesretne porodične prilike (prvi brak, koji se bio od početka agonija koja je obilovala mučenjima i optuživanjima obje strane, završio je smrću žene od tuberkuloze), kao i osobna ljudska drama (pojačavanje simptoma epilepsije, smrt brata Mihajla s kime je zajednički uređivao novine i koja ga je dovela u dužničku krizu, zasnivanje veze s radikalnom ruskom feministkinjom) dovode Dostojevskog u tešku situaciju koja je djelomično usporila njegovo stvaralaštvo. Primjer je roman "Poniženi i uvrijeđeni" (1861.) koji, uprkos za pisca "reprezentativnom" naslovu, zaostaje za većinom njegovih prijašnjih, a kamoli budućih djela. Dostojevski pred vjerovnicima bježi u zapadnu Evropu, na prvo od nekoliko putovanja, kada je boravio u Njemačkoj, Francuskoj, Švicarskoj, Italiji i Engleskoj. U Londonu posjećuje Hercena i Bakunjina, a u Švicarskoj i Francuskoj provodi mučne dane u svađama i ispadima ljubomore. Naime, ljubavnica ga je prevarila i napustila. Tokom 1860-ih je u još nekoliko navrata posjetio Evropu, ovaj puta s drugom ženom, Anom Snjitkinom, koju je upoznao kao daktilografkinju pri stvaranju romana "Kockar", i koja mu je donijela porodični mir i sreću, postala majkom njegove djece, te ga odvikla od kockarske ovisnosti.
Godine 1864. Dostojevski objelodanjuje briljantne "Zapise iz podzemlja" - jedan od najintenzivnijih kratkih romana uopšte, preteču ispovjednih narativnih djela Camusa, Krleže, Rilkea, Hamsuna i Sartrea. U njemu je autor primijenio niz postupaka u kojima je obnovio prozne tehnike i postavio obrazac svojih budućih velikih romana: ideološki obračun s utopijskim i opštenito "humanističkim" liberalnim stereotipima, obilje esejističkih elemenata koji su esencijalno dramatizirani sokratovski dijalozi vođeni u atmosferi nabijenoj strastima i skandalima; novinarski stil kojemu je jedina svrha funkcionalnost u saopštavanju piščeve vizije, a ne estetski doživljaj kao takav; psihološku tipologiju koja obuhvaća, kao najčešće tipove likova, krotke i ponizne kršćane (Sonja Marmeladova, Aljoša Karamazov, knez Miškin), nihilističke cinike (Svidrigajlov, Nikolaj Stavrogin), radikalne intelektualce u borbi protiv svih općeprihvaćenih vrijednosti (Rodion Raskoljnikov, Ivan Karamazov, Ivan Kirilov), djecu iz "slučajnih obitelji" i ljude kojima je povrijeđeno dostojanstvo (junak romana "Mladić", "Zapisi iz podzemlja"). Dostojevski je razvio tehniku struje svijesti davno prije no što je postala popularna u anglo-američkom romanu 20. stoljeća (primjer je duža pripovijest "Krotka", kao i dijelovi velikih romana, npr "Zločin i kazna"), sažeo je radnju u svega nekoliko dana ("Idiot", "Zločin i kazna") ili sati, dajući vremenski presjek u svijesti pripovjedača ("Krotka"), te stvorio istinski "polifoni roman" (kako ga je nazvao istaknuti ruski književni i jezični teoretičar Mihail Bahtin) u kojemu mnogoglasje ideološke i vjerskofilozofske borbe koja razdire protagoniste nalazi izraza kako u interioriziranim svijestima, tako u dramski nabijenim dijalozima. Većina njegovih romana je smještena u tmurnu atmosferu velegradskog "podzemlja", središtena oko uzbudljivih događaja baštinjenih iz trivijalnog romana i crnih hronika (ubistvo, očeubistvo, zločin, krađa, skandali razne vrste) i vrti se oko za čovječanstvo "prokletih pitanja": naravi zla, ljudske patnje, smrtnosti i besmrtnosti, postojanja i nepostojanja Boga, slobode i odgovornosti, sudbine Rusije i Zapada. Kako su primijetili neki kritičari, Dostojevski je bitno spiritualni autor, te je njegova karakterizacija čovjeka kao "srca u kojem se bore Bog i Sotona, a zalog je ljudski život" vjerovatno i adekvatan opis njegovog vlastitog stvaralaštva. Iako se nerijetko ističe piščev uticaj na književnost psihoanalitičke inspiracije (što je ispravna tvrdnja), ne može se poreći da su glavna djela Dostojevskog utjelovljene metafizičke drame: tu je činjenicu sažeo francuski pisac Albares u tezi da je za Dostojevskog, u opreci prema golemoj većini ostalih romanopisaca, čovjek primarno ne biološko, socijalno, ekonomsko, psihološko, nego metafizičko biće.
U velike romane Dostojevskog obično se broje sljedeća djela: "Zločin i kazna" (1866.), njegovo tehnički najsavršenije djelo, o ideološki motiviranom ubistvu s glavnim likom Rodionom Raskoljnikovim, prototipom Nietzscheovog nadčovjeka, slomljenim u nihilizmu i spašenom ljubavlju prostitutke, svetice Sonje Marmeladove; "Idiot" (1868.), u kojem je Dostojevski dao lik "fatalne žene" Nastasje Filipovne (oblikovan prema sjećanju na prvu suprugu), te kristoliki lik kneza Miškina, pokušaj portreta neuvjetovanog dobra; "Bjesovi"/"Demoni"/»Zli dusi" (1872.), "najdostojevskijevski" roman o grupi nihilističkih revolucionara, djelo metafizičke aure u ruhu prvog modernog političkog romana; "Mladić"/»Žutokljunac» (1875.), rusku verziju njemačkog odgojnog romana, koji karakteristično vrije skandaloznim i nevezanim događajima i ne vodi, poput klasičnih "Bildungsromana» Goethea ili Kellera, ni u kakvu sređenu građansku egzistenciju, nego završava vrlogom kaosa kojim je i počeo; te posljednje, najopsežnije i najveće djelo, "Braća Karamazovi» (1881.), formalno o patricidu u obitelji s ocem (Fjodorom) i četvoro braće (Dimitrijem, Ivanom, Aljošom, Smerdjakovim), no romanom u kojem je pisac sumirao sve svoje opsesivne teme, i za koji se može reći da mu je glavni "junak» Zlo, oličeno u Satanu, no pobijeđeno porukom nade u uskrsnuće i vječni život.
Dostojevski je umro 1881., iznenada, nakon krvarenja uzrokovanog epileptičnim napadom. Život mu je u posljednjim godinama bio sređen, i može se reći da se oslobodio materijalne oskudice i nevolja koje su ga pratile veći dio života. Najveću predsmrtnu slavu je postigao znamenitim govorom na otkrivanju spomenika Puškinu, u kojem je veličao ruski nacionalni genij. Namjeravao je napisati ostatak "Braće Karamazova" (koji su zamišljeni kao dio trilogije ili čak tetralogije), no sudbina ga je omela u naumu. Priređen mu je veličanstveni pogreb u kojem je, po procjenama policije, učestvovalo od 60.000 do 100.000 ljudi, studentske omladine, običnih građana i svih slojeva društva, a sam se sprovod pretvorio u demonstracije protiv carizma, uprkos piščevom dvosmislenom stavu prema cijelom pitanju, kao i poluslužbene "kanonizacije" Dostojevskog od strane carističkog režima. Sahranjen je, protiv svoje želje, kraj dvorskog pjesnika Žukovskog, a ne uz grob prijatelja Njekrasova, pjesnika "tuge i osvete".
Fjodor Dostojevski pripada najužem krugu svjetskih vrhunskih pisaca, poput Dantea, Shakespearea, Tolstoja, Cervantesa, Prousta i još nekolicine autora. Njegov je uticaj na svjetsku književnost ogroman, od Leonida Leonova do Hermana Hessea, od Williama Faulknera do Franza Kafke, od Marcela Prousta do Gabriela Garcie Marqueza. Rijetko je koji moderni pisac izbjegao njegovoj sjeni, a puno mu duguju pokreti ekpresionizma i egzistencijalizma.

_________________
č ili ć? pitanje je sad


Poslednji izmenio vana dana Pon Feb 11, 2008 11:17 am, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
vana
Urednik
Urednik


Pridružio se: Okt 06, 2007
Poruke: 347
Lokacija: Sarajevo

PošaljiPoslato: Čet Jan 31, 2008 9:18 am    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

Ideje socijalista- utopista, desetogodišnje progonstvo u Sibir, Gogoljevo književno djelo, ruska religijska misao, između ostalog- značajno su uticali na stvaralaštvo ovog pisca. Važnija djela Fjodora M. Dostojevskog su: Bjedni ljudi, Dvojnik, Njetočka Njezvanova, Poniženi i uvrijeđeni, Zapisi iz mrtvog doma, Zapisi iz podzemlja, Kockar, Zločin i kazna, Idiot, Zli dusi, Piščev dnevnik, Braća Karamazovi.2)
Braća Karamazovi su ujedno i knjiga života Fjodora Dostojevskog, njegova posljednja riječ o tajni čovjekovog postojanja.sam Dostojevski je u pismu V. Pucikoviću priznao da ,,nikada ni na jedno svoje ostvarenje nije gledao tako ozbiljno kao na ovo“.

Pozz

_________________
č ili ć? pitanje je sad
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
vana
Urednik
Urednik


Pridružio se: Okt 06, 2007
Poruke: 347
Lokacija: Sarajevo

PošaljiPoslato: Čet Jan 31, 2008 9:20 am    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

Psihološki uvid u djelo Zločin i kazna
Raskoljnjikov, bivši student čiji život je sveden na konac bjede i zavisnost rubalja koje mu pošalje majka, ujedno je centralni lik kao i pokretač samog naziva ovog djela. Oko njega se okreče svijet ljudi koji su plemeniti, a žive u oskudici, i onih oholih koji uživaju ona materijalna dobra koja ne zaslužuju( Aljona Ivanova). Samim tim njegovo dijelo tek kasnije poprima naziv „zločin“, sve do tada je izlaz siromašnog čovjeka iz bjede koja ga okružuje, korak u bolju budućnost koja se može ostvariti samo jednim načinom- ubistvom bogate, zle starice kojoj taj novac svakako znaći samo prestiž i visok položaj u očima drugih, običnih ljudi.
Ono što je meni ostalo nekako urezano u memoriju, a što nisam našla ni u jednoj analizi ovog djela pa ne mogu tvrditi da ispravno mislim, je simbolika imena Raskoljnjikova i Razumihina. Pošto je ruski jezik nekako sličan našem, mogu reći da njihova imena nose neke karistike njihovih individualnosti, odnosno karaktera. Raskoljnjikov kroz svoju ideju i njen sprovod sam dolazi u neko bunovno stanje raskola, dok je Razumihin okarakterisan kao razuman mladić, koji teži odgovorima za svoja pitanja konstantnim preispitivanjima sebe, drugih, života.
Sjetimo se, na primjer, Raskoljnjikovljevog unutrašnjeg monologa. Ovdje nema nikakvog psihološkog nastajanja ideje u jednoj zatvorenoj svijesti. Naprotiv, svijest usamljenog Raskoljnjikovapostaje arena borbe tuđih glasova; događaji tih dana (majčino pismo, susret s Marmeladovom), pošto su se odrazili u njegovoj svijesti, dobili su u njemu oblik izvanredno intenzivnim sabesjednicima (sa sestrom, majkom, Sonjom i drugima), i on nastoji da u tom dijalogu riješi svoju misao.2)
Raskoljnjikov je još prije početka radnje romana objevio članak u novinama, u kojem je izložio teoretske osnove svoje ideje. Dostojevski taj članak ne izlaže u monološkoj formi. Prvi put se upoznajemo sa njegovim sadržajem i, prema tome, sa osnovnim Raskoljnjikovljevom idejom, u napregnutom i strašnom za njega dijalogu sa Porfirijem (u dijalogu učestvuju i Razumihin i Zametov). U početku članak izlaže Porfirije, i to hotimično u šaržiranom i provokativnom obliku. Ovo unutrašnje dijalogiziranje izlaganje sve vrijeme je prekidano pitanjima, obračanjima Raskoljnjikova i replikama ovog posljednjeg.
2. M. Bahtin; Problemi poetike Dostojevskog, str. 148
Zatim članak izlaže sam Raskoljnjikov, sve vrijeme prekidan Porfirijevim provokacijama, pitanjima i primjedbama. I samo Raskoljnikovo izlaganje prožeto je unutrašnjim polemikama sa tačke gledišta Porfirija i njemu sličnih. I Razumihin daje svoje replike. Rezultat je da se ideja Raskoljnjikova pojavljuje pred nama u interindividualnoj zoni intenzivne borbe nekoliko individualnih svijesti, pri čemu se teoretska strana ideje neraskidivo spaja sa fundamentalnim životnim stavovima učesnika dijaloga. 3)
Ideja Raskoljnjikova otvara se u tom dijalogu. Otvara razne svoje ravni, nijanse, mogučnosti, i stupa u razne, međusobne odnose sa životnim stavovima. Gubeći svoju monološku apstraktno-teoretsku završenost koja je autarhična jednoj svijesti, ideja dobija protivriječnu složenost i živu razgranatost ideje- snage, koja se rađa, živi i djeluje u velikom dijalogu epohe i komunicira sa bliskim idejama drugih epoha. Pred nama se jevlja lik ideje.4)

Dostojevski nije stvarao svoje ideje onako kako ih stvaraju filozofi i naučnici. On je sazdavao žive likove ideja, nađenih, čutih, ponekad naslučenih u samoj stvarnosti, tojest ideja koje već žive ili tek ulaze u život kao ideje- snage. Dostojevski je posjedovao genijalan talenat da čuje dijalog svoje epoheili, tačnije, da čuje svoju epohu kao veliki dijalog, da ne hvata u nju samo izdvojene glasove već, prije svega, upravo dijaloške odnose među glasovima, njihovo dijaloško uzajamno djelovanje. On je čuo i dominantne, priznate, jake glasove epohe, tojest dominantne, glavne ideje( zvanične i nezvanične) ali još uvijek slabe glasove, ideje koje se nisu još potpuno ispoljile, koje su još skrivene, koje niko još osim njega nije čuo, kao i ideje koje tek što su počele da sazrijevaju, embrione budućih pogleda na svijet. » Sva se stvarnost« - pisao je sam Dostojevski- »ne iscrpljuje u bitnom, jer se ogromnim svojim dijelom nalazi u njemu u obliku još skrivene, neizrečene buduće Riječi« 5)

p.s.Majo,nadam se da nisam pretjerala s ovim svojim dodacima.ako jesam briši.

_________________
č ili ć? pitanje je sad
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
Vladimir86
Novi član
Novi član


Pridružio se: Feb 07, 2008
Poruke: 7
Lokacija: Beograd

PošaljiPoslato: Pet Feb 08, 2008 3:05 pm    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

sta govoriti o F.M.Dostojevskom...?
Susicavi, cekanje izvrsenja smrtne kazne, epilepticni...
iljuscenka....Postoji li nesto tuznije?..."cesljana lika"
Dostojevski prevazilazi forume.Njegovo stvaralastvo moze i mora da se komentarise jedino dok se sagovornici gledaju u oci i tom prilikom zadiru jedan drugome u komade duse...D O S T O J E V S K I - to treba da se izgovara stojeci a da pritom prevazidjemo idolopoklonstvo!!!!!!!!!!!!!!

_________________
"svi smo za sve krivi"
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji email Yahoo! messenger
Vladimir86
Novi član
Novi član


Pridružio se: Feb 07, 2008
Poruke: 7
Lokacija: Beograd

PošaljiPoslato: Sub Feb 09, 2008 7:26 am    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

i samo jos da korigujem vanu...
Dostojevski, naime, je ziveo i stvarao od 1821-1881 a ne kako u njenom tekstu stoji od 1854 pa do 1889...cisto cinjenicnog stanja radi..jer i logicki razmatrajuci prosto nije moguce da covek odrobija osam godina i da stvori sve sto je stvorio a da zivi 35...mada i njegovih sezdeset je malo..nije stigao da napise drugi deo Karamazovih...

_________________
"svi smo za sve krivi"
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji email Yahoo! messenger
vana
Urednik
Urednik


Pridružio se: Okt 06, 2007
Poruke: 347
Lokacija: Sarajevo

PošaljiPoslato: Sub Feb 09, 2008 8:25 am    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

Vladimir86 citat:
i samo jos da korigujem vanu...
Dostojevski, naime, je ziveo i stvarao od 1821-1881 a ne kako u njenom tekstu stoji od 1854 pa do 1889...cisto cinjenicnog stanja radi..jer i logicki razmatrajuci prosto nije moguce da covek odrobija osam godina i da stvori sve sto je stvorio a da zivi 35...mada i njegovih sezdeset je malo..nije stigao da napise drugi deo Karamazovih...

O,JOJ!Negdje su mi se posvađale godine!Hvala na ispravci,a za ovo gore sve imaš pravo.Taj čovjek je zaista "ustati pa spomenuti"!

_________________
č ili ć? pitanje je sad
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
Vladimir86
Novi član
Novi član


Pridružio se: Feb 07, 2008
Poruke: 7
Lokacija: Beograd

PošaljiPoslato: Sub Feb 09, 2008 4:18 pm    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

sve je regularno...greske se dogadjaju onome ko radi..voleo bih da kadkad malu debaticu vodimo o Fjodoru jer, kako uvidjam, dosta korisnog bi covek mogao da nauci od tebe... Mr. Green

_________________
"svi smo za sve krivi"
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji email Yahoo! messenger
vana
Urednik
Urednik


Pridružio se: Okt 06, 2007
Poruke: 347
Lokacija: Sarajevo

PošaljiPoslato: Ned Feb 10, 2008 12:00 pm    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

Vladimir86 citat:
sve je regularno...greske se dogadjaju onome ko radi..voleo bih da kadkad malu debaticu vodimo o Fjodoru jer, kako uvidjam, dosta korisnog bi covek mogao da nauci od tebe... Mr. Green


Hvala,hvala curtesey .Zaista se osjećam poćastvovanom.Isto mislim o tebi. Pozz

_________________
č ili ć? pitanje je sad
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
Vladimir86
Novi član
Novi član


Pridružio se: Feb 07, 2008
Poruke: 7
Lokacija: Beograd

PošaljiPoslato: Pon Feb 11, 2008 4:12 am    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

nemoj samo da shvatis da sam koristoljubiv, nego cisto da uz druzenje i razgovor ponesto i naucimo... Smeh

_________________
"svi smo za sve krivi"
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji email Yahoo! messenger
vana
Urednik
Urednik


Pridružio se: Okt 06, 2007
Poruke: 347
Lokacija: Sarajevo

PošaljiPoslato: Pon Feb 11, 2008 4:44 am    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

Vladimir86 citat:
nemoj samo da shvatis da sam koristoljubiv, nego cisto da uz druzenje i razgovor ponesto i naucimo... Smeh

Korisno je ako smo jednako "koristoljubivi" kada je znanje u pitanju!Radi toga i druženja smo upravo tu Mr. Green

_________________
č ili ć? pitanje je sad
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
vana
Urednik
Urednik


Pridružio se: Okt 06, 2007
Poruke: 347
Lokacija: Sarajevo

PošaljiPoslato: Pon Feb 11, 2008 10:52 am    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

Još malo o Velikom čovjeku!
Otac Dostojevskog bio je doktor u vojnoj bolnici u kasarnoj. Tri puta se ženio, žene su mu umirale. Građansko društvo razvija individuu. Za Dostojevskog, u djelu, porodica postoji, ali je sporedna( dramatičan opis porodice Marmeladov: otac alkoholičar, pomajka nesposona sa finansiranje porodice, kći prostitutka...). aku se izbori za porodicu, pojedinac se ostaje brinuti za sebe. Njegovi su junaci svi iz Petrograda kao i on. Oni žive u stanovima ili iznajmljenim stanovima, hodaju po gradu, dok kod Tolstoja ne. Grad je zbir pojedinaca, funkciju ima atom, molekula je manje bitna. To je na neki način prednost za psihologiju- individualnost.
Dostojevski je bio epileptičar. Sva svoja stanja pripisuje pojedinim likovima i prodire u njihovu analizu gdje za čitaoce postaje Bog. Analize se nalaze u svim djelima; knez Miškin je prikazan u napadu epilepsije, u idiotizmu spojena bolest i nagrada zbog bolesti kroz širenje svijeta nakon napada. To obasjanje čini nas ljudima. Knez Miškin na određen način podsjeća na tolstoja jer potiće iz aristokratske porodice. Miškin je epileptičar koji je prepun misli i zapažanja za 20% mozga koje koristi prosječan čovjek. Na sve strane primječje ono što drugi ne vide i dramatično se to pita. Miškin predstavlja pitanje čovjeka pred svijetom. U njegovom djelu „Brača Karamazovi“ čuvena je teza u kojoj se vodi dijalog između dva brata, Aljoše, koji je dobar na vjerski način mada vjera nije dovoljna da od čovjeka napravi čovjeka, i Ivana, u kojem jedan drugog pita ,,Da li mi želimo bolji svijet?“, a drugi odgovara da ne želi ukoliko je bolji svijet zacijenjen cijenom jedne dječije suze. Dostojevski nas upravo automatizacijom oslobađa familizacije ( poznatog i prosječnog) od čega nas oslobađaju i formalisti. Zbog svojih mračnih djela nije bio prihvačen.

Zbog ruskih formalista mi je ta književnost još bliža.Dokazali su da autor u svako djelo mora udahnuti dio sebe(barem dio),što poklonici nove kritike( englezi) osporavaju,tj. što su osporavali.
A da je epilepsija na neki način zaista dar govori i teza da je Dostojevski začetnik psihologije kao nauke,a (e sad da me ubijete ne mogu se sjetiti autora Madam Bovari)dotični je autor (iako za života nije htio priznati svoju bolest) otkrio da se boja ljudskih očiju mjenja zavisno od raspoloženja,emocije koja se u nama u tom trenu stvori(a smatraše ga senilnim)..zatim Balzak koji naslučuje tj. otkriva ,da tako kažemo,žlijezde sa unutrašnjim lučenjem.
Pobjegoh od teme,zanesoh se....Ah ta divna književnost!
I Dostojevski na tronu....

_________________
č ili ć? pitanje je sad
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
Vladimir86
Novi član
Novi član


Pridružio se: Feb 07, 2008
Poruke: 7
Lokacija: Beograd

PošaljiPoslato: Pon Feb 11, 2008 12:24 pm    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

Da.Predivno je zaneti se.Udubiti se u knizevnost do te mere da misli pocinju nekontrolisano da naviru i da izlaze iz ruku, jezika,pogleda...
umetnost je teznja ka savrsenstvu..treba biti obazriv sa tim stvarima..
Ivan i Aljosa vode spor oko Boga.Stariji, gord, zanesen sopstvenom mislju(sa osetnim momentima istinske filantropije) svaku zemaljsku patnju, detinju navodeci kao najfatalniji primer(devojcica kida svoja prsa u poljskom klozetu u Sibiru jer je zrtva bolesnih roditelja..), ugradjuje u svoj tabor ateistickih argumenata kojima pokusava da ospori postojanje Tvorca recima - da citavo Carstvo Nebesko uzalud je ako njegova cena jeste stradanje nevinih...Identicne stvari genijalnog Dostojevskog muce celoga zivota.Rasplamsavaju dualizam u njegovom duhovnom bicu.Ne govori uzalud da je njegov Ivan Karamazov najveci ateista Evrope...
ali, da ja ne bih pokrsio svoj princip, prekinucu besedu jer, kako iznova isticem, Dostojevski treba i zasluzuje zivu rec...

Zlezde sa unutrasnjim lucenjem...odlicno..naravno da se bezgranicno preplicu misao, imuni sistem, telesne tecnosti, hormoni..ma sve..PSIHO-NEURO-ENDOKRINO-IMUNOLOSKI SISTEM...o tom-po tom Mr. Green

_________________
"svi smo za sve krivi"
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji email Yahoo! messenger
vana
Urednik
Urednik


Pridružio se: Okt 06, 2007
Poruke: 347
Lokacija: Sarajevo

PošaljiPoslato: Uto Feb 12, 2008 3:52 am    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

....Iz "Belih noći"....nešto tako lijepo.....

Sjeo sam do nje, zauzeo pedantski-ozbiljnu pozu i otpočeo, kao da čitam s napisanoga:

— Ima, Nastenjko, ako to ne znate, ima u Petrogradu prilično neobičnih zakutaka. Na ta mjesta kao da i ne zaviruje ono isto sunce što svijetli svemu petrogradskomu svijetu, nego zaviruje neko drugo, novo sunce, kao navlas naručeno za te zakutke, i svijetli na sve drugačijom, osobitom svjetlošću. U tim zakucima, mila Nastenjko, kao da se živi sasvim drugačijim životom, ni nalik na život što kraj nas bruji, nego onakav kakav može da bude u sedmoj neznanoj carevini, a ne kod nas, u naše ozbiljno preozbiljno vrijeme. Taj je život dakle mješavina nečega posve fantastičnoga, žarko idealnoga i u isti mah (žalibože, Nastenjko!) mutno prozaičnoga i običnoga, da ne kažem: nevjerojatno bljutavoga.
— Pi! Gospode Bože moj! Kakav je to predgovor! Šta li ću ja to čuti?

— Čut ćete, Nastenjko (čini mi se nikada neću sustati da vas zovem Nastenjkom), čut ćete da po tim zakucima žive neobični ljudi — sanjari. Sanjar — ako treba da se točno utvrdi — nije čovjek, nego, znate, nekakvo biće srednjega roda. Nastanjuje se ponajviše gdjegod u nepristupnu zakutku, kao da se krije u njemu čak i od danje svjetlosti, pa kad se zavuče u svoj stan, tako će prirasti uz svoj zakutak, kao puž, ili barem u tom pogledu jako nalikuje na onu zanimljivu životinju koja je u isti mah i životinja i kuća, a zove se kornjača. Šta mislite, zašto on tako voli svoja četiri zida, obojena svakako zelenom bojom, začađena, tmurna i nedopustivo zadimljena? Zašto taj smiješni gospodin, kad dođe da ga pohodi tkogod od njegovih malobrojnih znanaca (a on na kraju gubi sve znance), zašto ga taj smiješni gospodin dočekuje tako zbunjen, tako promijenjen u licu i tako smeten kao da je među svoja četiri zida upravo počinio zločinstvo, kao da je pravio lažne novčanice ili kakve pjesmice, da ih pošalje časopisu uz anonimno pismo, u kojem se javlja da je pravi pjesnik već umro te njegov prijatelj smatra za svoju svetu dužnost da objavi te stihove? Zašto, recite mi, Nastenjko, razgovor nikako ne teče toj dvojici koji se razgovaraju? Zašto, niti smijeh niti živa riječca ne polijeću s jezika prijatelju koji je iznenada ušao i smeo se, a inače voli i smijeh i živu riječcu, i razgovore o krasnom spolu, i druge vesele teme? Zašto, napokon, taj prijatelj, po svoj prilici nedavni znanac, koji prvi put dolazi u posjet — jer drugoga posjeta u takvu slučaju neće više biti, i prijatelj neće po drugi put dolaziti — zašto se i sam prijatelj tako buni, tako koči, unatoč svoj svojoj oštroumnosti (ako je samo ima), gledajući preobraženo lice domaćina koji se već i sam sasvim zbunio i posve smeo nakon silnoga ali uzaludnoga nastojanja da ugladi i iskiti razgovor, da i on pokaže kako poznaje otmjeni ton, da i on zapodjene ražgpvor o krasnom spolu te se makar takvom pokornošću svidi jadnom čovjeku, koji nije dospio na pravo mjesto, nego zabasao njemu u goste? Zašto se naposljetku gost maši šešira i odlazi naglo, iznenada se sjetivši vrlo potrebna posla, kojega nije nikada ni bilo, pa nekako oslobađa svoju ruku iz vatrenoga stiska domaćinova, koji svakojako nastoji da pokaže svoje kajanje i da popravi što je izgubljeno? Zašto prijatelj koji odlazi hohoće čim iziđe na vrata, odmah se zariče sam sebi da nikada neće dolaziti k tomu čudaku, premda je taj čudak zapravo i divan čovjek, a u isti mah ne može nikako da uskrati svojoj uobrazilji mali hir; da usporedi, makar i izdaleka, fizionomiju svojega malopređašnjega subesjednika, za sve vrijeme sastanka, s likom onoga nesretnoga mačeta koje su djeca vjerolomno zarobila, izgnječila, zaplašila, svakojako mu nažao učinila i sasvim ga zbunila, te se mače naposljetku zavuklo pod stolicu, u mrak i tamo po cio sat dokono mora da se ježi, da frče i obadvjema šapama mije svoju uvrijeđenu njuškicu i dugo još nakon toga da neprijateljski gleda prirodu i život i čak poklon s gospodarova stola, što mu ga je spremila milosrdna ključarica.

.........................................................
P.s.Morala sam

_________________
č ili ć? pitanje je sad
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
vana
Urednik
Urednik


Pridružio se: Okt 06, 2007
Poruke: 347
Lokacija: Sarajevo

PošaljiPoslato: Uto Feb 12, 2008 3:58 am    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

Vladimir86 citat:
Da.Predivno je zaneti se.Udubiti se u knizevnost do te mere da misli pocinju nekontrolisano da naviru i da izlaze iz ruku, jezika,pogleda...
umetnost je teznja ka savrsenstvu..treba biti obazriv sa tim stvarima..
Ivan i Aljosa vode spor oko Boga.Stariji, gord, zanesen sopstvenom mislju(sa osetnim momentima istinske filantropije) svaku zemaljsku patnju, detinju navodeci kao najfatalniji primer(devojcica kida svoja prsa u poljskom klozetu u Sibiru jer je zrtva bolesnih roditelja..), ugradjuje u svoj tabor ateistickih argumenata kojima pokusava da ospori postojanje Tvorca recima - da citavo Carstvo Nebesko uzalud je ako njegova cena jeste stradanje nevinih...Identicne stvari genijalnog Dostojevskog muce celoga zivota.Rasplamsavaju dualizam u njegovom duhovnom bicu.Ne govori uzalud da je njegov Ivan Karamazov najveci ateista Evrope...
ali, da ja ne bih pokrsio svoj princip, prekinucu besedu jer, kako iznova isticem, Dostojevski treba i zasluzuje zivu rec...

Zlezde sa unutrasnjim lucenjem...odlicno..naravno da se bezgranicno preplicu misao, imuni sistem, telesne tecnosti, hormoni..ma sve..PSIHO-NEURO-ENDOKRINO-IMUNOLOSKI SISTEM...o tom-po tom Mr. Green


Vladimire,zaslužuje on živu riječ.Ja čak i ovako osjetim da na spomen oživi sve samo pri pomisli na Njega i Njegovo djelo.Trebamo koristiti svaki način spomena.
E da si gdje bliže,rado bih i da ga živo spominjemo jer vidim da imamo nešto zajedničko.Bio bi to zaista dobra razmjena mišljenja Aplause

_________________
č ili ć? pitanje je sad
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika
Vladimir86
Novi član
Novi član


Pridružio se: Feb 07, 2008
Poruke: 7
Lokacija: Beograd

PošaljiPoslato: Sre Feb 13, 2008 2:45 am    Naslov: Re: Dostojevski Odgovori sa citatom

nista nije daleko..ko zna, mozda se nekad podudare nasi putevi, i na toj raskrsnici zastanemo..zaustavimo saobracaj, popijemo pivo Mr. Green Mr. Green i nesretnog Fjodora procesljamo do mere u kojoj je i sam sebe retko cesljao...ako uopste postoji taj stepen.. Mr. Green

_________________
"svi smo za sve krivi"
Nazad na vrh
Pogledaj profil korisnika Pošalji email Yahoo! messenger
Prikaži poruke iz poslednjih:   
Napiši novu temu   Odgovori na poruku   Odštampaj stranicu     Forum -> Roman do XX veka Sva vremena su GMT + 1 sat
Idi na stranu: Prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6  Sledeća
Strana 3 od 6


Skoči na:  
Ne možeš pisati nove teme u ovom forumu
Ne možeš odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možeš menjati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš brisati svoje poruke u ovom forumu
Ne možeš glasati u ovom forumu
Ne možeš da prikačiš fajlove na ovaj Forum
Možeš da skidaš fajlove sa ovog foruma

Toggle Content Gde Na More?
Smestaj na moru
Toggle Content Prijatelji sajta:


Toggle Content Konkurs Tkalci reči
Konkurs "Tkalci reči" - radovi

Pobednički radovi

Toggle Content MiniChat
ritusomani: Packers And Movers Hyderabad | Get Free Quotes | Compare and Save
06-Jan-2017 08:21:43
Ivanio8: Digitalneknjige.co m
10-Oct-2015 14:44:51
Ivanio8: Hey
10-Oct-2015 14:40:38
jurica.meshko: Jezivo je ovo,osetim na forumu da godine prolaze
12-May-2015 14:32:28
jurica.meshko: Retko
12-May-2015 14:28:41
Radee: ima li koga
07-Oct-2014 15:39:35
jurica.meshko: http://svetknjiga. com/Forums/viewtop ic/t=889.html
13-Sep-2013 19:47:47
jurica.meshko: U svom profilu imaš opciju - Last 10 forum topics
13-Sep-2013 19:47:34
novak: ljudi pozdrav, upravo sam postavio temu, tek sam se registrovao na sajt, kako da proverim da li je tema okacena pomoc!!!
02-Jul-2013 22:15:57
jurica.meshko: Smile
30-Jun-2013 19:59:46
Shout History
Only Registered Users can Shout
Create/Login
Toggle Content Novosti:
 Konkurs za mlade „Rukopisi 31“
 Sa(n)jam knjige u Istri
 Književnost na balkanski način
 Nova biblioteka Matice srpske
 "Trgni se! Poezija!"

[ Više u sekciji vesti ]
Toggle Content Svet Knjiga
Toggle Content Statistika
Imali smo
59248376
posećenih stranica od
March 21, 2007

Svet Zivotinja
Index pojmova
Svet Biljaka | Plants World | Svet Knjiga | Receptomania | Svet Zivotinja | Gde na more? | Sportski vodič



Interactive software released under GNU GPL, Code Credits, Privacy Policy
.: Style by Bili :: Original Theme (FiSubBrownsh Shadow) by Daz